TOP
Image Alt

Nikšićke akumulacije

Površina u ha: 900 + 500 + 300
Nadmorska visina: 615 – 745 m
Status zaštite: Nezaštićene na lokalnom i nacionalnom nivou
Koordinate: Slano 42o45’23.09’’N, 18o51’08.55’’E; Krupac 42o48’01.27’’N, 18o53’11.96’’E; Liverovići 42o44’48.89’’N, 19o03’33.23’’E

GEOGRAFSKI POLOŽAJ

Nikšićke akumulacije Slano i Krupac su formirane za potrebe hidroelektrane “Perućica” pregrađivanjem Nikšićkog polja na kraškim izvorištima. Akumulacija Liverovići je nastala pregrađivanjem planinske rječice Gračanice za potrebe nikšićke Željezare. Sve se odlikuju čistom vodom, naročito Slano i Krupac, koja imaju stalan dotok izvorske vode, koja se često prazni za potrebe elektrane. Slano jezero ima najveću dubinu od 12m i odlikuje se vrlo razuđenom obalom i mnoštvom ostrva. Krupac ima sličnu fizionomiju i dubinu od oko 8m, dok je jezero Liverovići najdublje, oko 20m. Okolina jezera je karstna, sa tipičnom sub-mediteranskom vegetacijom. Jezera rijetko zamrzavaju.

ORNITOLOŠKI ZNAČAJ

Nikšićke akumulacije predstavljaju zimovalište velikom broju ptica. Značajne su i tokom seobe. Prehrambena osnova se uglavnom sastoji od vještački unešene ribe, kao i nekoliko vrsta beskičmenjaka. Pošto su u pitanju relativno mladi objekti, a još više i zbog neprestane fluktuacije vode do biološkog minimuma, ne postoji razvijena vodena vegetacija koja bi mogla da pruži utočište rezidentnim močvarnim pticama. Najznačajniji objekat za migratorne ptice je Slano jezero, na kome ponekad boravi i do 20.000 ptica. Neke od ptica nikšićkih akumulacija su: patka gluvara, Anas platyrhynchos; ćubasta plovka, Aythya fuligula; glavoč, Aythya ferina; crnovrati gnjurac, Podiceps nigricollis; ćubasti gnjurac, Podiceps cristatus; riječni galeb, Larus ridibundus; baljoška, Fulica atra; morski gnjurac, Gavia stelatta itd. Osim samih akumulacija, za ptice su interesantne i plavne Budoške bare, kao i mnogi manji vodeni objekti nastali kraškim procesima, bogati hranom, gdje se mogu sresti šljukarice kao crvenonogaprutka, Tringa totanus; žalar sljepić, Charadrius dubius; polojka, Actitis hypoleucos; bekasina, Gallinago gallinago; zatim pjevačice, kao poljska ševa, Alauda arvensis; rusi svračak, Lanius collurio; bijela i žuta pliska, Motacilla alba, M. cinerea; crvendać, Erithacus rubecula itd. U okolnim šumama žive npr. leganj, Caprimulgus europaeus; drozd pjevač, Turdus philomelos; brgljez, Sitta europea; kobac, Accipiter nisus; mišar, Buteo buteo i mnoge druge. Na obali Slanog jezera značajna je i kolonija španskog vrapca, Passer hispaniolensis.

STANIŠTA

Staništa nikšićkih akumulacija nose tipična kraška obilježja. Obale Slanog i Krupačkog jezera su kamenite i bez vegetacije, izuzev ostrva na kojima postoji mješovita šuma vrbe, jasena, i topole. U neposrednom okruženju jezera se nalaze prostrane listopadne šume u kojima dominiraju hrast, bjelograbić, zanovijet, šipak, zelenika itd. Nikšićko polje se odlikuje prostranim pašnjacima i periodično plavnim i vlažnim livadama, koje se tokom kišne sezone natapaju atmosferskom i vodom iz kraških vrela. Izuzetno su značajne za ishranu ptica tokom migracija.

MJERE ZAŠTITE – UGROŽENOST STANIŠTA I VRSTA

S obzirom na njihovu namjenu, nikšićke akumulacije nijesu zaštićene kao prirodni objekti. Ipak, njihov značaj za ptice ih preporučuje za zaštitu, jer na njima i bližoj okolini gnijezdi ili boravi veliki broj ptica. Pošto se nalaze u relativno nenastanjenom području, ova jezera nijesu u neposrednoj antropogenoj opasnosti kao što su uznemiravanje, zagađenje ili uništavanje staništa. Najveću direktnu opasnost po divlje ptice predstavlja lov, naročito migratornih vodenih ptica. Stalnu opasnost u ljetnjim mjesecima predstavlja i pad vodostaja ispod biološkog minimuma, što periodično dovodi do nestanka prehrambene baze za vodene ptice.

 

 

Want to find out more? Contact us

We’d love to hear from you! Feel free to drop us a message!

    You don't have permission to register
    0

    Your Cart