TOP
Image Alt
Ptičji aerodrom

Ulcinjska Solana

Površina u ha: 1492
Nadmorska visina: 0-3 m
Status zaštite: IBA od 1989. godine a od 2004. godine prvi privatni Park prirode u Crnoj Gori (nezaštićen na lokalnom ili nacionalnom nivou); Emerald stanište Bernske konvencije
Koordinate: 19°18’5,71’’ E   41°55’25,14’’ N

GEOGRAFSKI POLOŽAJ

Solana je smještena na jugoistočnoj obali Jadranskog mora, na krajnjem jugoistoku države. Nalazi se na 1 km vazdušne linije od Ulcinja i isto toliko do granice sa Albanijom. Solana Ulcinj je napravljena drenažom nekadašnje lagune Zogajsko blato koje je pretvoreno u solanu 1926. godine. Kako na albanskom jeziku “zog” znači ptica, dovoljno je jasno o kakvoj se močvari radilo. Solana se nalazi u regionu sa najvećom insolacijom na Jadranu – 2567 sunčanih sati. Danas je ona u “sendviču” najznačajnijih ornitoloških lokaliteta na Jadranu, pa i  šire: Velike plaže, Ade Bojane, Šaskog i Skadarskog jezera, te Velipoje u Albaniji. Solana se puni vodom iz mora. Jake pumpe (3000 l/sec) iz mora izvlače vodu i morske organizme. Voda se preliva po plitkim bazenima dubine, u prosjeku 20-30 cm i pod uticajem sunca i vjetra isparava.

ORNITOLOŠKI ZNAČAJ

Solana je danas najznačajnije stanište na seobi, zimovanju, gniježđenju i za ishranu ptica na cijeloj istočnoj obali Jadrana. Do danas, na Solani je registrovano 240 vrsta ptica od čega 55 gnjezdarica: Tadorna tadorna, Botaurus  stellaris, Accipiter brevipes (uz solanski kanal), Falco tinnunculus, Phasianus colchicus, Rallus aquaticus, Gallinula chloriopus, Himantupus himantopus, Haematopus ostralegus, Recurvirostra avosetta, Burhinus oedicnemus, Charadrius dubius, C. alexandrinus, Glareola pratincola, Tringa totanus, Sterna hirundo, S. albifrons, Larus cachinnans, L. genei, Streptopelia turtur, Clamator glandarius, Athene noctua, Merops apiaster, Coracias garrulous, Upupa epops, Galerida cristata, Calandrella brachydactyla, Hirundo rustica, H. daurica, Delichon urbica, Motacilla alba, M. flava, Luscinia megarhynchos, Phoenicurus ochruros, Oenanthe oeananthe, O. hispanica, Turdus merula, Acrocephalus arundinaceus, A. scirpaceus, Hippolais pallida, Sylvia atricapilla, S. communis, Muscicapa striata, Lanius senator, L. minor, Sturnus vulgaris, Oriolus oriolus, Pica pica, Corvus corone cornix, Passer montanus, P. domesticus, P. hispaniolensis, Carduelis canabina, Emberiza calandra, E. melanocephala. Na Solani se registruju i mnoge druge vrste čiji cenzus premašuje 1% evropske populacije: Phalacrocorax pygmeus, Pelecanus crispus 3%, Egretta garzetta 1.5%, Ardea alba, Platalea leucorodia, Charadrius alexandrinus, Pluvialis squatarola, Calidris alpinaTadorna tadorna, Himantopus himantopus, Limosa limosa 3%, Numenius tenuirostris, Tringa erythropus 1.5%, Tringa stagnatilis 1.5%. Gotovo 3% od ukupne sjeverozapadne populacije ugroženog pelikana, Pelecanus crispus, u postgnijezdećem periodu, u periodu avgust – novembar posjećuje Solanu zbog niskog intenziteta uznemiravanja, veličine staništa i dobrog hranilišta. Brojke su impresivne i u proljeće: registruju se na stotine i hiljade vodenih ptica koje se zaustavljaju na solani radi odmora i prehrane (npr. martovka ili mala patka, Anas querquedula dolazi u frekvenciji od 1200 jedinki/čas). Brojne vrste tokom proljećne seobe kao što su O. oriolus, Saxicola rubetra, M. flava, Muscicapa striata, Ficedula sp. itd. okupljaju se na Solani u velikom broju, a jata dostižu hijade i hiljade na dan.

STANIŠTA

114 biljnih vrsta je do sada registrovano na slanim bazenima i nasipima. Dominiraju Salicornia herbacea, Phragmition communis. Travnata površina pokriva 122.1 ha (brane i obalski nasipi), zajednice halofita 60,2 ha (površina bazena), trske 8 ha (površina basena i kanali), Tamarix i niže drveće 13 ha i pionirska vegetacija 55 ha (uglavnom obalski nasipi). Nasipi služe za ispašu stoke ili se pale tokom ljeta. U vodama solanskih bazena registrovano je 24 vrsta riba, a na nasipima 12 vrsta vodozemaca, 28 vrsta gmizavaca, te 33 vrste sisara.

MJERE ZAŠTITE – UGROŽENOST STANIŠTA I VRSTA

Ilegalni lov imao je negativne posljedice na gnježđenje i boravak ptica ranijih godina. Od 2003. Uprava je zabranila lov, što se odmah reflektovalo na prisustvo ptica. Od maksimalnih 56 pelikana tokom zimovanja, broj se penje na 96 u 2004. godini. Lov i ubrzani turistički razvoj na obali (Velika plaza, Štoj) može imati udar na opšte vrjednovanje kvaliteta prirode u cijeloj delti Bojane. Zagađenja od naselja (otpadne vode, industrija) mogu uticati na kvalitet morske vode koja se pumpa iz mora u Solanu, te izmijeniti prehrambeni sastav za ptice u solanskim bazenima. Solana je od 1989. godine Područje od međunarodnog značaja za boravak ptica (IBA). Ulcinjska solana je predložena da bude dio prekograničnog rezervata biosfere “Skadarsko jezero i delta Bojane” (na Albanskoj strani je već ustanovljen). Od 2004. godine, Solana je prvi privatni park prirode u Crnoj Gori, uskoro i na Ramsar listi. Pored Centra za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore, značajnu ulogu u očuvanju ptica ovog područja ima Evropska prirodna baština – Euronatur. Solana je danas zonirana sa kompletnom infrastrukturom za posjetioce koji žele posmatrati ptice ili se upoznati sa proizvodnjom soli na tradicionalni – ekološki prihvatljiv način.

 

 

Want to find out more? Contact us

We’d love to hear from you! Feel free to drop us a message!

    You don't have permission to register
    0

    Your Cart