Ada Bojana

Površina u ha: 494
Nadmorska visina: 0-3 m
Status zaštite: Nezaštićeno na lokalnom ili nacionalnom nivou; Emerald stanište Bernske konvencije
Koordinate: 41°51’49.07″N; 19°21’39.82″E

GEOGRAFSKI POLOŽAJ

Ada Bojana je smještena na krajnjem jugoistoku zemlje, uz granicu sa Albanijom. Ostrvo je trouglastog oblika i okružuju ga sa jedne strane more plažom dugom 3700 m i rijeka Bojana. Ada je, po predanju, nastala tako što se nasukao brod koji je ušao u njen estuar. Oko njega su se počele stvarati naslage pijeska, da bi danas Ada bila najveće ostrvo u delti. Za vrijeme hladnog rata, Ada je bila vojna zona sa strogo čuvanom granicom. To je uslovilo da su pojedini njeni djelovi i danas zadržali djevičanski izgled. Sjeverni i istočni dio ostrva su poplavne šume bogate biodiverzitetom. Ada je danas dio “Zelenog pojasa Evrope”. Zaleđe plaže čine dine iza kojih se kriju jedinstvena staništa na cijelom Mediteranu.

ORNITOLOŠKI ZNAČAJ

Ornitološki značaj Ade Bojane ogleda se prije svega u značajnim kolonijama gnjezdarica: fendaci, Phalacrocorax pygmeus; čaplje kašikare, Platalea leucorodia; male bijele čaplje, Egretta garzetta; sive čaplje, Ardea cinerea; gakovi, Nycticorax nuctycorax; žuta čapljica, Ardeola ralloides; vranci, Phalacrocorax carbo; bukavci, Botaurus stellaris našli su svoje mjesto za gniježđenje u poplavnoj šumi Ade i njenim tršćacima. Adu posjećuju i pelikani, Pelecanus crispus, na njoj gnijezdi i kobac Accipiter brevipes. Iza dina gnijezdi noćni potrk, Burchinus oedicnemus; leganj, Caprimulgus europeus; više vrsta barskih kokica, a ranije zijavci, Glareola pratincola i ostrigari, Haematopus ostralegus. Veliki broj drugih vrsta vodenih ptica nalazi svoje idealno hranilište na ušćima Bojane: Sterna sp., Gavia sp., Larus sp., Mergus sp., Melanita sp. Ada zadovoljava standarde za upis na Ramsar listu močvara od međunarodnog značaja.

STANIŠTA

Poplavne šume Ade čine jasenovi, topole, hrastovi i brijestovi. Uz Bojanu se pruža koridor rijetkih ili ekonomski značajnih ribljih vrsta koje migriraju ka Šaskom i Skadarskom jezeru. Tri vrste ugroženih jesetri, Acipenser sp. ključni su indikatori vrijednosti ovog koridora. Na pješčanim dinama blizu državne granice 2002. godine je gnijezdila i morska kornjača, Caretta caretta. Njeno prisustvo je registrovano i kasnije, ali gniježđenje nije potvrđeno. Plavnim šumama Ade tumaraju šakali Canis aureus, a rijekom Bojanom delfini, Tursiops truncatus.

MJERE ZAŠTITE – UGROŽENOST STANIŠTA I VRSTA

Ada je lovni rezervat lokalnog lovačkog društva. Ona je jedno od najpopularnijih nudističkih destinacija na Jadranu. Pritisak turista je veliki, a kontrola njihovog kretanja zanemarena. Obzirom da se kolonije ptica nalaze na samoj Bojani, vožnja rijekom takođe predstavlja uznemiravajući faktor za gnjezdarice. Sezona gniježđenja se u potpunosti poklapa sa sezonom dolaska turista. Vožnju brodom treba ograničiti sredinom te rijeke. Ubrzani turistički razvoj regiona uzrokuje i gradnju na obalama Bojane mahom ilegalnu. Oko 300 ilegalnih objekata sagrađeno je na desnom kraku Bojane. Objekti su značajno ugrozili djevičanski izgled ostrva, a značajno utiču i na kvalitet vode rijeke, obzirom da nema kanalizacionog sistema. Gradnja novih hotelskih kompleksa van garnica postojećeg, te njihova neusklađena spratovnost može značajno da ugrozi status Ade kao divlje ljepotice.