Ćemovsko polje

Površina očuvanog dijela: 1200 ha
Nadmorska visina: 25-40 m
Status zaštite: Nezaštićeno područje na lokalnom i nacionalnom nivou; Emerald stanište Bernske konvencije
Koordinate: 42°24’33.20″N; 19°19’11.43″E

GEOGRAFSKI POLOŽAJ

Ćemovsko polje pripada Zetskoj ravnici i dolinama rijeka Cijevne i Morače. Uglavnom je pokriveno plantažama breskve i vinove loze, kako proizvođača «Plantaže», tako i velikog broja malih, privatnih vinograda. Polje je fragmentisano zasadima, kopovima za eksploataciju šljunka i privatnim dvorištima. Sjeverni dio Ćemovskog polja zauzima glavna gradska deponija Podgorice, bogato hranilište za ptice, naročito tokom zimskih mjeseci. Polje se nastavlja na naseljenu sjevernu obalu Skadarskog jezera a pripada mu i Aerodrom Golubovci. Ekstremni vremenski uslovi u polju – jak vjetar zimi, velika temperatura ljeti i česti požari dozvoljavaju samo razvoj stepske vegetacije. Dio polja oko Aerodroma je pod sađenom šumom alepskog bora.

ORNITOLOŠKI ZNAČAJ

Ćemovsko polje je najveća ravnica Crne Gore. Zasađeni dio i onaj koji je ostao do danas neobrađen, stanište je jarebice poljke, Perdix perdix, velikog broja ševa: Galerida cristata, Anthus campestris, te gnjezdilište pčelarice, Merops apiaster. Očuvani i ornitološki značajni dio polja čine ledine, tipični habitati za gniježđenje noćnog potrka, Burchinus oedicnemus. Stanarice okolnih planina spuštaju se tokom zime u polje, pa se na njemu registruju žutokljune galice Pyrrhocorax graculus, a dolaze i bjeloglavi supovi Gyps fulvus. Deponija je značajno hranilište mnogih vrsta ptica, a prstenovani galebovi Larus michahellis dokazuju njihovu disperziju, posebno sa ostrva susjedne Hrvatske. Ledina je tokom zime izvrsno hranilište i brojnim grabljivicama sa okolnih planina.

STANIŠTA

Vinogradi, zasadi breskve, sađena šuma bora i očuvani dio koji čini stepska, kseromorfna vegetacija. Gradska deponija je bogata organiskim otpadom i sitnim glodarima.

MJERE ZAŠTITE – UGROŽENOST STANIŠTA I VRSTA

Ćemovsko polje je lovište lokalnog lovačkog društva. Značajno je odmorište i lovište za grabljivice na seobi. Dalje širenje plantažnog uzgoja voća i degradacija preostalog dijela polja uzrokovalo bi trajni nestanak pojedinih vrsta. Ozbiljnu opasnost predstavlja i širenje grada ka polju, pravljenje sportskih terena i slično.