Durmitor

Površina u ha: 39.000
Nadmorska visina: 530 – 2523 m
Status zaštite: Nacionalni park od 1952; MAB od 1977; Emerald stanište Bernske konvencije; UNESCO od 1980; IBA od 2001
Koordinate: 43o09’16.67” N; 19o07’27.33” E

GEOGRAFSKI POLOŽAJ

Nacionalni park Durmitor se nalazi u sjeverozapadnom dijelu države i obuhvata predio visokih planina, visoravni i dubokih kanjona. Park obuhvata kanjon rijeke Tare (najveća dubina kanjona 1300 m), te kanjone Komarnice, Grabovice, Sušice i nekih manjih rijeka. Više od 40 vrhova Durmitora prelazi visinu od 2000 mnv. Na masivu je 18 jezera. Durmitor je najveći ski centar u državi.

ORNITOLOŠKI ZNAČAJ

Na Durmitoru je do sada registrovano prisustvo 172 vrste ptica. Od tog broja, više od 125 vrsta su gnjezdarice. Najnovijim istraživanjima 127 vrsta ptica registrovano je u granicama parka i kanjonu Tare, od kojih su 112 vrsta gnjezdarice. Značajne gnjezdarice parka, na osnovu kojih mu je 2001. godine dodijeljen IBA status su Pernis apivorus, Circaetus gallicus, Aquila chrysaetos, Falco tinnunculus, Falco peregrinus, Alectoris graeca, Perdix perdix, Coturnix coturnix, Tetrao urogallus, Bubo bubo, Otus scops, Aegolius funereus, Caprimulgus europaeus, Picoides tridactylus, Picus canus, P. viridis, Lullula arborea, Alauda arvensis, Turdus torquatus, Saxicola rubetra, Monticola saxatilis, Phoenicurus phoenicurus, Lanius minor, Lanius collurio, Certhia brachydactyla, Tichodroma muraria, Montifringilla nivalis, Eremophila alpestris, Parus monatus, Pyrrhocorax graculus, Nucifraga caryocatactes, Emberiza cirlus i Emberiza cia. Tu su i Columba palumbus, Strix aluco, Dendrocopos syriacus, Prunella modularis, Erithacus rubecula, Luscinia megarhynchos, Turdus philomelos, Sylvia communis, Regulus regulus, Parus cristatus, Carduelis cannabina i Emberiza citrinella. Na Durmitor gnijezdi (u značajnom broju za Crnu Goru) i prdavac, Crex crex.

STANIŠTA

18 planinskih jezera, više od 40 stjenovitih vrhova iznad 2000 mnv, guste šume jele, bukve, staništa bora krivulja, te prostrana durmitorska visoravan, staništa su koja karakterišu ovu planinu. Dosadašnjim istraživanjima flore Durmitora i okolnih kanjona utvrđeno je prisustvo preko 1700 vrsta biljaka. Oko 900 vrsta sačinjava visokoplaninsku floru koja nastanjuje zone iznad 1500 mnv. U pogledu karakterističnih ptica, staništa se mogu podijeliti na: viskoplaninske kamenjare, stijene i litice, visokoplaninska jezera, mokre livade, pašnjake, proplanke, visokoplaninske četinarske šume i mješovite četinarsko – listopadne šume. Svako od ovih staništa se odlikuje specifičnom ornitofaunom, tako da visoke i strme obronke i kamenite površi naseljavaju planinske trepteljke i ušate ševe, planinski vrapci i puzgavci, dok na najvišim i najnepristupačnijim liticama gnijezde žutokljune galice i suri orao; u šumama gnijezde brojne pjevačice, kao jelova sjenica, Parus ater, crna žuna, Dryocopus martius, krstokljun, brgljez, zatim ptice iz porodice koka: tetrijeb, lještarka, grabljivice: kobac, mišar, soko lastavičar, Falco subbuteo; osičar, Pernis apivorus. Na pašnjacima i vlažnim livadama obitava ćubasta ševa, Galerida cristata; prepelica, Coturnix coturnix; prdavac, Crex crex; a na jezerima i u probalnoj vegetaciji se mogu registrovati patka gluvara, dupljašica, Bucephala clangula; mali gnjurac, Tachybaptus ruficollis; barski pjetlovan, Rallus aquaticus i dr.

MJERE ZAŠTITE – UGROŽENOST STANIŠTA I VRSTA

Istraživanjem ornitofaune do 1990. godine, na Durmitoru je registrovano 163 vrste ptica. Desetak godina kasnije, gotovo 40 vrsta ptica koje su registrovane istraživanjima krajem osamdesetih godina prošlog vijeka, nije registrovano na prostoru Durmitora. Promjene su nastale naročito kod vrsta koje naseljavaju šume, što govori o drastičnoj sječi (legalnoj i ilegalnoj) na ovoj planini. Turizam na jezerima otjerao je patku dupljašicu, Bucephala clangula, koja već 50 godina ne gnijezdi na Durmitoru. Crno jezero nema ni jednu vodenu gnjezdaricu. Na Durmitoru već 40 godina ne gnijezdi ni tetrijeb, Tetrao tetrix, a nestali su svi lešinari i crvenokljuna galica. I danas su najugroženije one vrste vezane za šume: tetrijebi, sove, troprsti djetlić i dr. Ptice plaćaju danak legalnoj i ilegalnoj urbanizaciji, lošem gazdovanju i sječi šume na ovoj planini. Opstanak mnogih je pod znakom pitanja.