Hajla

Površina u ha: 2000 Nadmorska visina: 1100-2400 m
Status zaštite: Nezaštićena na lokalnom i nacionalnom nivou
Koordinate: 42o46’09.44’’ N, 20o07’21.10’’E

GEOGRAFSKI POLOŽAJ

Planina Hajla se nalazi u rožajskoj opštini, na krajnjem istoku Crne Gore. Ovaj masiv, čini južnu granicu Rožajske kotline. Kroz dolinu protiče rijeka Ibar. Reljef se karakteriše brojnim vrhovima visine iznad 2000m, kanjonima i klisurama planinskih rijeka, pećinama, šumovitim brdima i planinskim pašnjacima. Najviši vrh Hajle se nalazi na golom stjenovitom grebenu, ispod koga počinje pojas planinskih livada, zatim crnogorične i mješovite šume.

ORNITOLOŠKI ZNAČAJ

Područje Hajle predstavlja jedno od najbogatijih prirodnih objekata u Crnoj Gori. Nepregledne četinarske šume, u kojima dominira smrča su stanište grabljivica: osičara, Pernis apivorus; kokošara, Accipiter gentilis; kopca, Accipiter nisus; zmijara, Circaetus gallicus; sivog sokola, Falco peregrinus; šumske sove, Strix aluco; male ušare, Asio otus; velikog tetrijeba, Tetrao urogallus; lještarke, Bonasa bonasia; šest vrsta djetlića, među kojima i ugroženi troprsti djetlić, Picoides tridactylus, zatim lješnjikara, Nucifraga caryocatactes; puzići, Certhia familiaris, C. brachydactyla, kao i mnogobrojne šumske pjevačice. Otvorena staništa, kao što su kamenjari, livade, pašnjaci i proplanci su naseljavaju ćubasta ševa, Gallerida cristata; planinska trepteljka, Anthus spinoletta; jarebica kamenjarka, Alectoris graeca; prepelica, Coturnix coturnix; dok na kamenitim liticama gnijezde žutokljune galice, Pyrrhocorax graculus i priljepci, Tichodroma muraria. Obronci Hajle se karakterišu mozaičnim rasporedom staništa, u kome se pojasevi četinarske šume smjenjuju sa planinskim proplancima i pašnjacima. Na prevoju Ćafa Hajle se nalaze sastojine bora krivulja Pinus mugo, u kojima borave: crnoglava grmuša, Sylvia atricapilla; muharica, Ficedula albicollis; šumski zviždak, Phylloscopus sybilatrix; strnadica kamenjarka, Emberiza cia. One se smjenjuju sa visokoplaninskom livadom, gdje se mogu sresti šumska ševa, Lullula arborea, bjeloguza, Oenanthe oenanthe; planinska crvenrepka, Phoenicurus ochruros; a u nižim i kultivisanim predjelima bijela i žuta pliska, Motacilla alba, M. flava. Na kamenitim liticama i usjecima živi golub grivnjaš, Columba palumbus, a na obalama potoka se može sresti vodenkos, Cinclus cinclus.

STANIŠTA

Područje Hajle odlikuje se velikim brojem staništa. Tu je, prije svega četinarska šuma prošarana proplancima, koja se prostire u vidu nepravilnog prstena između 1100 i 2000 mnv. Planinski pašnjaci i košene livade se nalaze iznad pojasa šume i smjenjuju se sa niskom vegetacijom bora krivulja, kao i kamenjarima, koji se prema vrhu završavaju kamenitim liticama. Brojni potoci i vododerine slivnog područja Ibra su formirali duboke usjeke i klisure sa karakterističnom florom i faunom. U nižim predjelima je mješovita šuma, kao i antropogeni pejzaž sa voćnjacima i kultivisanim poljima.

MJERE ZAŠTITE – UGROŽENOST STANIŠTA I VRSTA

Najveću opasnost po prirodne vrijednosti Hajle predstavlja nerazumna legalna i nelegalna sječa šuma, odnosno uništavanje staništa. Uništavanjem autohtonih pejzaža dovodi do nestanka specijalizovanih i endemičnih vrsta ptica i naseljavanja eurivalentnih vrsta. Još jedan antropogeni faktor ugrožavanja predstavlja krivolov, od koga stradaju najugroženije i najrjeđe ptice Crne Gore kao što su suri orao, velika ušara, bjeloglavi sup i tetrijebi.