Prokletije

Površina u ha: 17000
Nadmorska visina: 900-2528 m
Status zaštite: Nacionalni park od 2009; Emerald stanište Bernske konvencije
Koordinate: 42°33’29.14″N; 19°54’48.54″E
IBA kriterijumi: A3, B2, B3

GEOGRAFSKI POLOŽAJ

Prokletije u cjelini predstavljaju jedan od najsloženijih kompleksa planinskih skupina Balkanskog poluostrva. Crnogorske Prokletije su ograničene rijekama Cijevnom, Limom i Ibrom.  Njihov glavni greben dug je preko 70km i na njemu se nalazi najviši vrh  Crne Gore – Kolac 2.528 mnv. Centralni dio ovog izrazito planisnkog područja čini Plavsko-gusinjska kotlina. Ona je, kao sastavni dio Prokletija, okružena sa svih strana planinskim vrhovima koji se smatraju najgorostasnijom planinskom masom zapadnog dijela Balkanskog poluostrva. Prokletijski kompleks karakteriše više planinskih grupa od kojih se posebno ističu: Bogićevica, Ujkov krš, Maja karanfili,Vezirova brada, Maja podgajs, Popadija, Trojan i drugi.

ORNITOLOŠKI ZNAČAJ

Na Prokletijama je do sada zabilježeno 161 vrsta ptica koje imaju različiti status: stanarice, gnjezdarice, zimovalice, prolaznice. Gnjezdarica stanarica ima 80 vrsta; gnjezdarica selica: 44 vrste; prolaznica: 13 vrsta; disperzija (lutalica): 8 vrsta; zimovalica: 4 vrste. Prokletije su centar gniježđenja grabljivica u Crnoj Gori, te brojnih visokoplaninskih vrsta: osičara, Pernis apivorus; zmijara, Circaetus gallicus; surog orla, Aquila chrysaetos; sivog sokola, Falco peregrinus; kamenjarke, Alectoris graeca; ćuka, Otus scops; ušare, Bubo bubo; legnja, Caprimulgus europaeus; šumske ševe, Lullula arborea; planinskog popića, Prunella collaris; drozda kamenjara, Monticola saxatilis; drozda ogrličara, Turdus torquatus; priljepka, Tichodroma muraria; rusog svračka, Lanius collurio; žutokljune galice, Pyrrhocorax graculus, sniježne zebe, Montifringilla nivalis, crnogrle strnadice, Emberiza cirlus; planinske strnadice, Emberiza cia i mnogih drugih. Prokletije su značajno gnjezdilište za više od 43% ukupne ornitofaune registrovane u Crnoj Gori i ujedno najznačajnije stanište ptica u kontinentalnom dijelu države. Ako se uzme u obzir nekontinuiranost istraživanja zimskog, kao i ranog proljećnog i jesenjeg aspekta, te činjenice da je u kosovskom dijelu masiva registrovano 179 vrsta, vjerovatno je da su Prokletije centar planinskog ornitodiverziteta Crne Gore.

STANIŠTA

Uticaj kontinentalne i mediteranske klime kao i sastav zemljišta uslovili su da Prokletije obiluju velikom raznovrsnošću biljnih i životinjskih zajednica i brojnim endemičnim predstavnicima flore i faune. Alpska vegetacija se javlja ne velikim visinama; četinari su pomiješani sa listopadnim šumama. Dominiraju smreka, Picea; bor, Pinus; javor, Acer i bukva, Fagus. U hidrografskom pogledu Prokletije predstavljaju najbogatiji region na Balkanskom poluostrvu. Kao značajna staništa u ovom masivu ističu se: Plavsko i Ridsko jezero, doline Grebaje, Ropojane, Jezerce, Zastan i Bogićevica, te rijeke Grlja, Ljuča, Dolja, Vruja i dr. Značajna staništa za ptice su Doline Grebaje i Ropojane u svim periodima godine i Jezerce u ljetnjim mjesecima. To su ujedno i najotvoreniji nizijski tereni i odličan poligon za lov grabljivica. U liticama sve tri doline registrovana su gniježđenja surog orla, Aquila chrysaetos i najčešće prisustvo bjeloglavog supa Gyps fulvus u Crnoj Gori.

MJERE ZAŠTITE – UGROŽENOST STANIŠTA I VRSTA

Prokletije su bez obzira na nizak nivo privredne razvijenosti ugrožene uglavnom uticajem antropogenog faktora npr: neracionalnom i intezivnom eksploatacijom šuma, koja neminovno dovodi do procesa erozije; zatrpanost većine riječnih korita čvrstim otpadom; neadekvatnom eksplotacijom šljunka; nekontrolisanom  urbanizacijom prostora; nekontrolisanim lovom,  prvenstveno tetrijeba i nekih grabljivica.