Tour Plan
Doček na aerodromu u Podgorici (ili nekom drugom) i transfer do hotela u Podgorici.
Danas ćemo istraživati Nacionalni park Skadarsko jezero, a za to će nam biti potreban brodić. Sa 280 zabilježenih vrsta ptica, Skadarsko jezero je jedno od najvažnijih lokaliteta za ptice u Crnoj Gori. Jezero je dom dalmatinskog pelikana, a ovdje je najzapadnija populacija ove vrste u svijetu. Ibis, žuta čaplja, crvena čaplja, bjelobrada čigra, patka njorka i gak samo su neke od mnogih vrsta koje možemo vidjeti tokom putovanja brodom. Jedna od najvećih kolonija fendaka na svijetu je upravo ovdje, na Skadarskom jezeru, i nije rijetkost vidjeti ih na hiljade na jednom mjestu. Popodne nastavljamo dalje prema jugu do grada Ulcinja, gdje ćemo boraviti naredne dvije noći.
Rani polazak na izlet, jer je najbolje vrijeme za ptice na Ulcinjskoj solani rani dio jutra. Ulcinjska solana se nalazi u neposrednoj blizini grada Ulcinja i nastala je na mjestu nekadašnje lagune Zogaj, čiji je prostor pretvoren u solanu 1926. godine. To što "zog" na albanskom znači "ptica", trebalo bi da nam da nagovještaj koliko je ovo područje važno za ptice. Do sada je na solani registrovano više od 240 vrsta ptica, od kojih su više od 50 gnjezdarice. Tokom šetnje između bazena solane možemo vidjeti zijavce, malu čigru, morskog žalara, vlastelicu, kao i modrovranu, crvenokljunu čigru, šarenu utvu i noćnog potrka. Solana je takođe veoma važna kao hranilište za ptice koje se gnijezde na području koje je okružuje, poput ibisa, čaplje govedarke, čaplje kašikare i fendaka. Nakon solane nastavljamo izlet posjetom Velikoj plaži. Na putu do nje proći ćemo kroz polje koje je dom vrstama poput ćubaste ševe, noćnog potrka i pčelarice, a nije neuobičajeno vidjeti i modrovranu i kratkoprstog kobca. Velika plaža je 13 km duga pješčana plaža sa pojasom slanih močvara u zaleđu. Tokom šetnje plažom možemo vidjeti vrste poput crvenokljune čigre, šljukarica kao što su žalar sljepić, srebrni vivak i crnotrba sprutka.
Danas napuštamo Ulcinj. Naše putovanje nastavlja se posjetom poznatim maslinjacima Valdanosa. Naš domaćin će nam reći sve o tradicionalnoj metodi prerade maslinovog ulja, a imaćemo priliku i za degustaciju. Od Valdanosa nastavljamo do plaže Buljarica, uskog pojasa močvara između visokih planina i mora, i pokušaćemo da vidimo kratkoprstog kobca i trstenjaka cvrkutića. Nastavljamo dalje duž jadranske obale, sve dok ne dođemo do tivatskih Solila. Ovdje je u proljeće i jesen moguće vidjeti vrste šlukarica poput velike carske šljuke, crvenonogog sprudnika, vlastelice i vivka. U kasnim popodnevnim satima stižemo u Kotor, gdje ćemo boraviti naredne dvije noći.
Peti dan je dan odmora i Kotor je savršeno mjesto za to. Možete ga provesti u Starom gradu, UNESCO-ovom lokalitetu Cjetske kulturne baštine sa brojnim crkvama, muzejima, izvrsnim restoranima i barovima, ili još malo istražiti Bokokotorski zaliv sa šarmantnim naseljima poput baroknog grada Perasta ili, ako želite visine, možete krenuti poznatim putem sa 25 serpentina do planine Lovćen, uživajući u divnim pogledima i degustirajući tradicionalnu crnogorsku hranu i piće. Sve ovo možete učiniti sami ili mi to možemo organizovati za vas.
Ovaj dan je rezervisan za kraška polja. Put će nas odvesti prema kraškim poljima Dragalj i Grahovo, gdje ćemo tražiti brgljeza kamenjara, prije nego što nastavimo dalje prema Nikšiću. Nikšićko polje je najveće kraško polje u Crnoj Gori, ukupne površine 66,5 km². Ovdje ćemo obići akumulacije Krupac, Slano i Vrtac. Nikšićko polje ima različita staništa i tokom migracije travnjaci oko Slanog i jezera Krupac postaju važno područje za hranjenje i odmaranje i ovdje ćemo pokušati da vidimo ždrala, vivka, sprudnika ubojicu i sprudnika migavca. Ovo je takođe veoma važno zimovalište za glavoča i baljošku. Na putu za Podgoricu proći ćemo kroz dolinu rijeke Zete, zaštićeno područje i takođe veoma važno mjesto za ptice selice.
Ovaj dan započinjemo posjetom Ćemovskom polju, najvećem stepskom staništu u Crnoj Gori. Među vrstama pjevačica iz Aneksa I Direktive o pticama EU, ovdje možemo vidjeti veliku ševu, kratkoprstu ševu, poljsku trepetljiku i noćnog potrka. Takođe, siva vjetruška, bjelonokta vjetruška, eja močvarica i eja livadarka, kao i livadska trepetljika migriraju iznad Ćemovskog polja i na njemu se redovno zaustavljaju radi odmora i hranjenja, posebno tokom proljećne seobe. Na obližnjem brdu Dečić pokušaćemo naći plavog drozda, planinsku strnadicu i jarebicu kamenjarku, a nakon toga, dan nastavljamo posjetom kanjonu rijeke Cijevne, Parku prirode i IBA, gdje ćemo tražiti surog orla, veliku ušaru, čavku, veliku čiopu, žutokljunu galicu, brgljeza kamenjara, mrku sjenicu, bjelobrku grmušu i vugu.
Doručak u hotelu i transfer do aerodroma Podgorica (ili nekog drugog).